Prijetnja inflacije se vratila i dosegnula visoke vrijednosti koje nisu viđene više od desetljeća u SAD-u, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i u drugim razvijenim i tržišnim gospodarstvima u nastajanju – a iako se bliži kraj godine, nema znakova većeg preokreta u glavnom trendu
Zašto inflacija raste?
Pandemija korone i povremeno zatvaranje gospodarstava diljem svijeta uzrokovali su porast potražnje za energijom i robama nakon što su se ta gospodarstva ponovno počela otvarati. Iako su je središnje banke u početku proglasile prolaznom, inflacija se pokazala daleko dugotrajnijom, jer se i dalje nastavljaju nestašice sirovina, nedostatak radne snage, visoki troškovi dostave i zastoji u opskrbnom lancu.
Međutim, situacija uzrokovana inflacijom razlikuje se od zemlje do zemlje i od regije do regije. Pritisci na cijene brzo rastu diljem svijeta, uzrokujući svakakve probleme i potrošačima i proizvođačima – osobito u Europi i Americi. U cijeloj eurozoni inflacija je počela rasti otprilike od sredine godine i izgledalo je kao da će dosegnuti višegodišnji maksimum u narednim mjesecima, da bi u studenome dosegnula godišnju stopu od 4,9 posto.
U Sjedinjenim Državama inflacija je u listopadu iznosila 6,2 posto. Predsjednik Federalne rezerve Jerome Powell naznačio je krajem studenoga da bi se smanjenje QE-a moglo ubrzati u sljedećih nekoliko mjeseci. U Sjedinjenim Državama je vjerojatnije da će 112 se porast federalne rezerve dogoditi u lipnju 2022., dok u Ujedinjenom Kraljevstvu Banka Engleske pomno prati plaće i produktivnost kako bi analizirala što je veći problem – potražnja ili ponuda (budući da monetarna politika malo utječe na probleme s opskrbom).
U eurozoni, s višom razinom strukturne nezaposlenosti, odlučili su se za nešto drukčiji pristup. Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Lagarde nekoliko je puta izjavila da ECB i dalje očekuje da će inflacija nestati 2022. jer se potražnja i ponuda usklađuju, cijene energije padaju, a inflacija se srednjoročno vraća na ciljanu stopu od dva posto. ECB i dalje tvrdi da neće povisiti stope u skorije vrijeme.
Međutim, čini se da ovo uvjerenje ne vlada u cijeloj Europi. Prema riječima guvernera hrvatske središnje banke Borisa Vujčića, inflacija sada zabrinjava više od javnih financija i predstavlja najveći rizik za nade Hrvatske da će usvojiti euro 2023. Hrvatska središnja banka (HNB) predviđa ubrzavanje inflacije na 2,3 posto, potaknuto troškovima uvoza energije i hrane koje smatra uglavnom izvan svoje kontrole.
Inflacija je postala političko pitanje. Središnje banke diljem svijeta izložene su sve većim kritikama investitora, potrošača, a ponekad – kao u Turskoj – i same vlade. Glavni problem trenutno je tempo kretanja središnjih banaka: prebrzo kretanje može oslabiti potrošačku moć, sniziti kapitalna ulaganja i oslabiti gospodarstva koja se još uvijek oporavljaju od pandemije.
Presporo kretanje može rezultirati iznenadnom žurbom da se što prije vrati na staro i uzrokovati usporavanje gospodarstva ako ponuda ne sustigne potražnju, što u konačnici dovodi do stupnja stagflacije.
Potrošači i proizvođači žele jasan politički put, ali središnje banke ne uspijevaju kontrolirati očekivanja vezana uz inflaciju. Tvrtke koje već trpe zbog nedostatka radne snage, bilo zbog neusklađenosti vještina ili zbog strukturnih razloga specifičnih za svaku državu, povisit će i plaće i cijene u očekivanju da će to učiniti i njihovi konkurenti, doprinoseći time trajnosti inflacije.
Kako se investitori štite od inflacije?
Sudeći po tome kako su kriptovalute uspjele ostvariti solidne dobitke i u više navrata dosegnule nove rekordne vrijednosti, mislimo da su ulagači, posebno mlađa generacija, potražili zaštitu od inflacije u zadržavanju bitcoina, ethera i drugih popularnih kriptovaluta. Čak su i meme-valute bile popularnije od fiat valuta.
Tržišta dionica nastavila su prema rekordnim vrijednostima usprkos porastu referentnih prinosa. Zlato, tradicionalno otporno na inflaciju, iznenadilo je padom vrijednosti, a futures su pali u odnosu na najvišu razinu, ostvarenu u siječnju.
U bliskoj budućnosti mnogo toga će ovisiti o tome koji će scenarij pobijediti.
Prvi scenarij: varijanta omikron, iako zaraznija od svoje prethodnice delte, pokazuje se kao blaži oblik virusa. Stopa zaraze i smrtnosti od COVID-a opada u SAD-u, Europi i velikim dijelovima Azije nakon programa poticanja na cijepljenje i novog zakona o obaveznom cijepljenju.
Tržišta u nastajanju u Latinskoj Americi, jugoistočnoj Aziji i Africi dobivaju više cjepiva kako se zalihe povećavaju zbog prekomorske pomoći. Obuzdavanje COVID-a omogućuje gospodarstvima da ostanu otvorena, potičući sve veću potražnju za uslugama i povećavajući ponudu radne snage.
Postojeća ograničenja u opskrbi počinju se smanjivati, što dovodi do smanjenja inflacije do kraja 2022. do gotovo krajnje željene vrijednosti, jer se rebalans potražnje i efekt američkih gospodarskih poticaja na globalnu potražnju ublažavaju, cijene shippinga padaju, a oporavak ponude roba i radne snage ubrzava.
Međutim, još uvijek treba misliti na razliku u politikama središnjih banaka: SAD ubrzava svoj program smanjivanja i počinje podizati stope krajem drugog tromjesečja 2022. Dolar raste u odnosu na euro i funtu. Ulagači bi se trebali kloniti dugoročnih obveznica i okrenuti se tržištima u nastajanju za najbolje prinose.
Europa ide drugim putem: ne podiže stope, niti ukida svoj program smanjenja. Europska tržišta dionica se oporavljaju, a neciklična ulaganja ostvaruju bolje rezultate. U SAD-u padaju energetska, ciklična ulaganja, financijske i tehnološke dionice.
Drugi scenarij: varijanta omikron rezultira češćom hospitalizacijom i višom stopom smrtnosti, što dovodi do usporavanja globalne stope rasta u prvom i drugom tromjesečju, jer se gospodarstva počinju zatvarati.
To donosi pad povjerenja potrošača, pad potražnje, nastavak nestašice ponude i radne snage, a inflacija će se zadržati dulje od očekivanoga, do drugog tromjesečja 2023. Federalna rezerva bi mogla nastaviti smanjenje, ali neće povećati stope.
Ovisno o učinkovitosti cjepiva, američka vlada može ponovno upotrijebiti fiskalne poticaje, s dodatnim poticajima koji dolaze iz računa za infrastrukturu i zakona o infrastrukturi Build back better. Likvidnost ostaje visoka, američki burzovni indeksi ostaju visoki, s dobrim performansama cikličkih ulaganja i osnovnih materijala.
U Europi, ECB – u strahu od rastućih prijetnji stabilnosti eurozone – proširuje svoj program hitne kupnje u slučaju pandemije (Pandemic Emergency Purchase Programme). U Ujedinjenom Kraljevstvu stopa ostaje niska usprkos rastućoj inflaciji, zbog ograničenja ponude, nedostatka radne snage i rasta plaća.
Trgovinska neravnoteža se povećava, a razina duga raste, dok rast BDP-a usporava. Velika je vjerojatnost da će se suočiti sa stagflacijom. Euro i funta slabe u odnosu na dolar.
Bez obzira na to koji je scenarij najbliži stvarnosti, ulagači moraju prilagoditi svoj portfelj dionica, obveznica, roba, kripto-derivata i drugih alternativa kako bi maksimizirali prinose, jer regionalne središnje banke, poput Zlatokose koja isprobava krevete sva tri medvjeda, nastoje pronaći put koji nije ‘ni pretvrd ni premekan’, već ‘baš kako treba’ za svoje specifične radne snage, trgovinske bilance i razine duga.
Ako COVID ostane pod kontrolom, vjerujemo da će se i potrošačka i poslovna potrošnja vjerojatno stabilizirati prema drugoj polovini 2022. Sve veći broj zemalja okončao je svoje programe za pauzu u poslovanju i povisio poreze (ili će ih uskoro povisiti). Zastoji u opskrbnom lancu mogu se nastaviti ublažavati kako sve više radne snage bude dostupno, a zakrčenost luka se smanji.
Konačno, posljednjih mjeseci i tjedana bilježimo pad nekoliko ključnih cijena roba, uključujući sirovu naftu i prirodni plin, nakon nedavnog naglog porasta. Iz tih razloga, ako ne vidimo ponovni porast visoke smrtnosti ili hospitalizacija od varijanta COVID-a tijekom sljedećih nekoliko mjeseci, cijene inputa za proizvođače trebale bi početi padati, a marže bi trebale porasti i dovesti do povećane cjenovne konkurencije, što bi trebalo dovesti do niže potrošačke inflacije i performansa dionica.
Odricanje od odgovornosti
Iako smo uložili trud u provjeravanje točnosti ovih informacija, EXT Ltd. (u daljnjem tekstu ‘EXANTE’) ne može prihvatiti nikakvu odgovornost ili odgovornost za oslanjanje bilo koje osobe na ovaj članak ili bilo koju informaciju, mišljenje ili zaključke sadržane u ovom članku.
Nalazi i stavovi izraženi u ovom članku ne odražavaju nužno stavove EXANTE. Sve radnje koje se poduzimaju prema informacijama sadržanim u ovoj publikaciji isključivo su na vlastitu odgovornost. EXANTE neće biti odgovoran za bilo kakav gubitak ili štetu u vezi s ovim člankom.
Tekst Anthony Lukač
Autor je voditelj odjela prodaje tvrtke EXANTE za južnu Europu i Latinsku Ameriku. EXANTE je investicijska tvrtka nove generacije, koja pruža pristup raznim financijskim uslugama, s naglaskom na međunarodna financijska tržišta.
Fotografija Pexel
