Pelješac: Najljepša ljetna plovidba uz uvale, vina i kamenice

Pelješac je poznat po prekrasnim plažama, vrhunskim vinarijama, stonskim kamenicama i mediteranskom načinu života, zbog čega iz godine u godinu ostaje jedna od traženijih destinacija na hrvatskom Jadranu. 

Otkako je Pelješkim mostom i novom stonskom obilaznicom poluotok trajno povezan s kopnom, Pelješac doživljava pravu renesansu, nudeći nautičarima savršen spoj morske izolacije i bogatog sadržaja na kopnu.

Dobro poznat pravac tisućljetnih plovidbenih ruta iz smjera Dubrovnika, mjeren uobičajenom dnevnom navigacijom u rasponu od 20 do 40 nautičkih milja – što je upravo razdaljina od Dubrovnika do nekih od važnijih sidrišta na ovom poluotoku i susjednoj mu Korčuli – nudi savršen plan plovidbe. Plovidba uz šarolike vizure gustih borovih krošanja, vinograda, klisura, pješčanih plaža i kamenih riva pruža jedinstveno zadovoljstvo.

Ovaj pitoreskni poluotok, koji je poslije Istre najveći na hrvatskoj jadranskoj obali, proteže se od Stonske prevlake do rta Lovišta u duljini od 65 kilometara (oko 35 nautičkih milja) i u sebi krije pregršt povijesnih, kulturnih i prirodnih zanimljivosti. Pelješac je posebno popularan među nautičarima, jedriličarima, ljubiteljima vina te svima koji žele spojiti kupanje, gastronomiju i aktivni odmor.

Ston i istočni Pelješac: Zidine, solana i kamenice

Istočni dio poluotoka započinje rtom Vratnik, uz koji se nalazi uvala Mrginj, jedno od najljepših dnevnih sidrišta na južnom Jadranu. Od nje do grada Stona proteže se pet milja dug kanal obilježen crvenim i zelenim plovnim oznakama postavljenima na betonskim blokovima, na koje valja posebno obratiti pozornost jer se dubine u sredini kanala kreću od tri do sedam metara.

Na južnim obroncima Stonskog kanala – koji bi se zapravo trebao zvati zaljev jer iz njega nema drugog izlaza – nalaze se mala luka Broce i pitoreskna uvala Kobaš, već desetljećima nezaobilazno odredište nautičara koji plovidbu vole obogatiti izvrsnom domaćom kuhinjom u tamošnjim konobama. Na samom kraju kanala, u Stonu, nalazi se omanja riva na koju brodovi pristaju bokom.

Ako ne pronađete mjesto na stonskoj rivi, preporučujemo da zamolite za bočni vez te svakako izbjegnete bacanje sidra jer je dno blatnjavo pa sidro lako zaore u mulj čim malo zapuše. Maksimalni gaz uz rivu iznosi tri metra.

Ston je kroz povijest, još od pripojenja Dubrovačkoj Republici 1333. godine, imao iznimno važnu gospodarsku ulogu zahvaljujući solani koja se prostire podno stonskih zidina. Stonska solana bila je jedan od najvažnijih temelja gospodarske moći Republike, a njezina važnost očuvana je do danas. Osim po solani, Ston je planetarno slavan po svojim zidinama koje su, nakon Kineskog zida, najdulje očuvane fortifikacijske zidine na svijetu.

Zahvaljujući sustavnoj obnovi, uređena šetnica danas obuhvaća utvrde Arcimun, Sokolić, Minčetu i Stoviš, kao i kule Nad vodom i Barabanat, čime je zaokružen cijeli Veliki Ston. Obnovljen je i potez zidina prema Malom Stonu, našem najvećem i najcjenjenijem uzgajalištu kamenica.

Južni Pelješac: Žuljana, Trstenik, Dingač i Postup

Plovidba uz južne obronke Pelješca prema zapadu započinje obilaskom niza slikovitih uvala i plaža. Prva među njima je Pržina, jedna od nekoliko pješčanih uvala na ovom dijelu obale. Ako vas zatekne jaki maestral, najbolje je preseliti se zapadnije, u zaštićenu uvalu Smokvina ili, još bolje, u Ribnju, gdje po mirnom vremenu možete provesti i noć uživajući u savršenoj tišini na brodu vezanom uz obalu. 

Sljedeća je uvala Prapratno, ujedno i trajektna luka za otok Mljet, koju zbog ljetnih gužvi slobodno možete preskočiti i nastaviti prema prostranom zaljevu između Žuljane na istočnoj i Trstenika na zapadnoj strani. 

Žuljana je poznata po nekim od najljepših pješčanih i šljunčanih plaža na južnom Jadranu te pruža dobru zaštitu od maestrala. Luka je pogodna za brodove do 12 metara duljine, no treba imati na umu da je riva često zauzeta lokalnim ronilačkim brodovima.

Trstenik je tipično pomorsko-trgovačko mjesto s jednim od najljepših povijesnih lukobrana na Jadranu. Pruža odličan zaklon od maestrala, no imajte na umu da je noćenje na vezu tijekom bure izrazito opasno zbog konfiguracije okolnih brda i snažnih refula.

Dalje prema zapadu, u smjeru Orebića, na strmim obroncima pružaju se svjetski poznati, suncem okupani vinogradi plavca malog – položaji Dingač i Postup. S oba položaja dolazi plavac mali vrhunske kvalitete, a vina se razlikuju po prepoznatljivom aromatskom profilu zahvaljujući jedinstvenom terroiru. Brojne pelješke vinarije otvorene su za degustacije i obilaske, pa je kušanje vrhunskih vina gotovo nezaobilazan dio svakog posjeta Pelješcu.

Na samom kraju Postupa, u smjeru Mokala, ronioci mogu istražiti olupinu crnogorskog broda Boka, koji se sedamdesetih godina prošlog stoljeća ondje nasukao i raspao. Cijeli akvatorij između Dingača i Postupa iznimno je bogat ribom te je osobito privlačan ljubiteljima podvodnog ribolova.

Orebić, Viganj i Pelješki kanal

Na obroncima Zmijina brda pod vrhom Sv. Ilija smjestio se Orebić, povijesni grad kapetana i brodovlasnika. Danas se uspomena na velike brodovlasničke obitelji Orebić, Fisković, Zubović, Ljubak, Rusković čuva u Pomorskom muzeju, franjevačkom samostanu i crkvi Gospe od Anđela, dok je sam gradić živahno turističko središte.

Luka Orebić pogodna je za brodove do 12 metara duljine. Na vezovima su dostupni priključci za vodu i struju, a jedino na što treba obratiti pozornost jest otežano uplovljavanje po snažnom maestralu koji u kanal bočno utjeruje valove. 

Nakon Orebića slijede Perna, Kučište i Viganj, jedno od najpoznatijih europskih odredišta za jedrenje na dasci (windsurfing) i kitesurfing. U popodnevnim satima redoviti maestral privlači brojne sportaše iz cijelog svijeta pa Pelješki kanal doslovce ispune jedra i zmajevi. 

Prilikom plovidbe kroz Pelješki kanal u popodnevnim satima, kada maestral doseže vrhunac, obavezno isključite autopilot i preuzmite kormilo u ruke. Kanal je tada prepun daskaša, među kojima ima i početnika koji u svakom trenutku mogu završiti ispred vašeg pramca.

Lovište i zapadni Pelješac

Dva rta, Lovište i Osičac, zatvaraju prostranu uvalu Lovište, koja predstavlja jedan od najboljih i najsigurnijih zaklona za nautičare na cijelom Jadranu, bez obzira na smjer vjetra. Nedaleko od Lovišta nalazi se mistični predjel Nakovane s dva napuštena kamena sela i Spilom Nakovana, svjetski poznatim arheološkim nalazištem ilirskog svetišta. 

Sjeveroistočna strana Pelješca znatno je manje plovljena i nudi divlju, netaknutu prirodu. Nekoliko milja iza rta Lovište nižu se mirne uvale Rasoha, Bezdija, Duba i Tajsa, a potom i pravi dragulj – uvala Divna, pješčano-šljunčana oaza tirkiznog mora. 

Plaža Divna ubraja se među najljepše i najfotografiranije plaže na Pelješcu, a zahvaljujući kristalno čistom moru i netaknutoj prirodi omiljeno je odredište nautičara i ljubitelja mirnijih uvala. 

Odmah u blizini nalazi se i upečatljiva plaža Jezero, do koje je moguće doći isključivo morskim putem, zbog čega i u vrhuncu sezone zadržava mir i netaknutu ljepotu.

Malostonski zaljev i okusi Pelješca

Ako Pelješcem plovite na vrhuncu ljetne sezone, poluotok nudi bogat gastronomski i kulturni program koji ljetne večeri pretvara u pravi mediteranski doživljaj. Manifestacija Okusi Pelješca tijekom ljeta okuplja lokalne vinare, proizvođače i ugostitelje na rivama Orebića i Trpnja, gdje se uz glazbu uživo mogu kušati glasovita pelješka vina, domaći likeri i tradicionalni specijaliteti.

Početak kolovoza u Stonu tradicionalno je rezerviran za Noć vina i Buzarijadu, dvije manifestacije posvećene pelješkim vinima te svježe pripremljenim školjkama i drugim lokalnim delicijama. Tijekom ljeta održava se i Festival soli, koji u prostoru povijesne Solane Ston donosi Eko placu, kulturna događanja, radionice i gastronomske programe inspirirane stonskim ‘bijelim zlatom’.

Trpanj, najvažnija luka sjevernog dijela Pelješca, poznat je po dugoj pomorskoj tradiciji, trajektnoj vezi s kopnom te brojnim plažama i šetnicama uz more. Iako je jedna od najsigurnijih na južnom Jadranu, nažalost služi samo kao trajektno pristanište. 

Nakon Trpnja, najvažnije luke sjevernog dijela poluotoka, plovidba vas vodi prema Dračama i zaštićenoj uvali Brijesta, mjestu poznatom po prvim uzgajivačima kamenica na našim prostorima, a potom ulazite u Malostonski zaljev, odnosno Malo more. 

Plovidba Malostonskim zaljevom zahtijeva izniman oprez zbog velikog broja plutača i uzgajališta školjaka, ponajprije kamenica i mušula. Strogo izbjegavajte plovidbu ovim akvatorijem noću te se držite označenih plovnih putova, osobito zato što se nasuprot rtu Blaca nalazi obala Bosne i Hercegovine.

Plovidbena ruta završava u Malom Stonu, podno kule Koruna i sjevernog kraka stonskih zidina. Malobrojni nautičari koji stignu do ove krajnje točke zaljeva bit će nagrađeni vrhunskim gastronomskim iskustvom. 

Malostonski zaljev jedno je od rijetkih svjetskih staništa u kojem je izvorno opstala europska plosnata kamenica (Ostrea edulis). Najbolje ju je kušati svježe otvorenu, posluženu na ledu, uz tek nekoliko kapi limuna i čašu rashlađenog pelješkog pošipa ili grka – savršen završetak ljetne plovidbe oko ovog čarobnog poluotoka. 

Bilo da Pelješac istražujete jedrilicom, motornom jahtom ili automobilom, ovaj poluotok spaja najbolje od hrvatskog Jadrana – netaknutu prirodu, vrhunsku gastronomiju i vina te neka od najljepših sidrišta na obali.