Glavni šef dizajna marke BMW Domagoj Đukec otkrio nam je tajne dobrog dizajna automobila, ispričao zanimljive stvari o bavarskom proizvođaču i željama za budućnost
Kao i većini klinaca, Domagoju Đukecu automobili su se u djetinjstvu uvukli pod kožu. Volio ih je gledati, crtati i sanjariti o njima. Do 13. godine već je odlučio što želi biti u životu. Našao je informativni letak o studiju automobilskog dizajna, potrčao doma majci i slavodobitno ustvrdio: Ovim se poslom želim baviti.
Nakon srednje škole izabrao je Sveučilište u Pforzheimu gdje je kao pripravnik učio kod različitih proizvođača automobila. Pred kraj studija Domagoj Đukec dobio je stipendiju od Audija, a prvo mu je zaposlenje bilo u Volkswagenovu dizajnerskom studiju u Barceloni.
Domagoj Đukec u BMW-u radi od 2010. godine
U Španjolskoj je proveo tri godine, a idućih devet je odradio u PSA. Poziv BMW-a stigao je 2010. U osam je godina odradio jako puno projekata, a bio je šef dizajna BMW-ovih odjela ‘i’ i M, a nedugo nakon našeg razgovora za Yachts postao je i glavni šef dizajna kompletne marke BMW.
Iako je odrastao u Njemačkoj, njegovi su podrijetlom iz Međimurja. Sjajno govori hrvatski u kojem se simpatično čuje kajkavski naglasak. Domagoj Đukec sebe opisuje kao emocionalnog racionalista. Divi se Michelangelovu umjetničkom razumijevanju, a posebno je fasciniran načinom na koji talijanski renesansni genije stvara napetost.
Kod modnog dizajnera i fotografa Karla Lagerfelda sviđaju mu se inteligencija i individualizam njegova djela. Jedan od Đukecovih najvećih izvora inspiracije je ‘La Dolce Vita’ – sam život. Dobar dizajn ima moć da ljudima život bude ugodniji, a Domagoj Đukec to opisuje kao idealnu kombinaciju emocionalne poželjnosti i funkcionalne uporabe.
Kada čovjek vidi vašu funkciju šefa dizajna odjela ‘i’ te M, pomisli kako imate bipolarni poremećaj. Sport i električna vozila. Kako spojiti nepomirljivo?
Ha-ha. Već sam rekao u jednom razgovoru kako se i meni ponekad čini kako na jednom ramenu imam anđela, a na drugom vraga, a pojasnit ću vam kako sve ima jako puno smisla i kako su ti odjeli sličniji nego što mislite. Za početak, zajednička im je stvar što su oba nišne marke zadužene za imidž i jačanje BMW-ova brenda. Druga stvar koja je zajednička je inovativnost. M, ili Motorsport, postoji 40 godina. Mi smo prvi imali takav sportski odjel koji su kasnije preuzeli i ostali premium proizvođači u vidu AMG-a ili RS-a. M automobili su ‘pinnacle’, nešto najbolje što BMW nudi svojim kupcima. S druge strane, kroz podmarku i gledamo u budućnost. Takvi su auti namjerno dizajnirani drugačije, napravljeni su da provociraju. A opet su neupitno BMW-ovi. Simbolizira ih plava boja koja na našem logotipu označava nebo, horizont, pogled u budućnost. I tu smo bili prvi među premium proizvođačima koji su nudili električna vozila i danas smo u tom segmentu najprodavanija marka. Audi i Mercedes tek su sada krenuli s e-tronom i EQ-om. Podmarka ‘i’ simbolizira tehnološki inkubator jer BMW je inovativna tvrtka. Samo jedan primjer, u doba kada smo predstavili rotirajući gumb u seriji 7 za infotainment, Apple je predstavio sličnu stvar na iPodu. Tada je to bila posljednja riječ tehnologije koju su kasnije kopirali i ostali.
Najbolji dizajn dolazi od mladih i naivnih ljudi koji nisu opterećeni tim procesima odlučivanja.
Postoji li neki dizajner ili automobil koji je posebno utjecao na vas?
Volim klasične automobilske proporcije, poput Jaguara XJ. Ali dragi su mi i Citroënovi modeli DS ili CX. Smatram kako automobil mora kroz dizajn imati stav. Što se tiče dizajnera, nemam favorita ili uzora. Volim radove Bertonea, Pininfarine, Giugiara, Gandinija. Za vrijeme studija sam proučavao Lamborghini koji je radio potpuno suprotne stvari od Ferrarija. Ako je Ferrari imao padajuću liniju zadnjeg kraja, Lambo ju je uzdizao. Radili su poster automobile s jakim karakterom, poput, primjerice, Countacha.
Može li se dizajner zvati umjetnikom?
Kao dizajner ste zaposleni u tvrtki koja ima određene poslovne ciljeve. Vi ste dio šireg tima. Sve odluke su preuzete s velikom odgovornošću u smislu prihvaćanja proizvoda. Svaki dizajnerski element ili boja dio je plana za prikazivanje vozila na željeni način. Kad ste samo dizajner, brinete se za vaš automobil i ne poznajete složenost cjelokupnog poslovanja. To vam postaje jasnije kako napredujete prema vodećim funkcijama. Moje je mišljenje kako najbolji dizajn dolazi od mladih i naivnih ljudi koji nisu opterećeni tim procesima odlučivanja.
‘San mi je dizajnirati brod. Odrastao sam uz Miami Vice, moćne glisere i Ferrari’
Automobili su jako slični. Kako vidite današnji dizajn i kako komentirate Mercedesov ‘russian doll’ pristup?
Za razliku otprije dvadesetak godina, kada su postojale podjele na dobro i loše dizajnirane automobile, moje je mišljenje kako danas nema lošeg dizajna. Ima puno brendova čiji automobili jako dobro izgledaju. Što se tiče sličnosti, pogledajte proizvođače luksuznih torbica. Svaka ima praktički isti oblik, a mijenjaju se logotipi kompanija. Ista se stvar događa na tržištu mobitela. Kao dizajner odgovorni ste ne samo za estetsku i funkcionalnu izvedbu proizvoda, već i za komercijalni uspjeh. Što se tiče Mercedesa, oni su napravili S-klasu, a nakon toga su prema njoj radili ostale modele. To je njihova trenutačna strategija. BMW je odlučio kako svaki model mora imati osobnost jer su to kupci tražili. Nova serija 3, X2, X7, serija 8 imaju drugačiji karakter. Dizajner je samo jedan dio tima koji odlučuje o finalnom proizvodu, a BMW je u terminima autoindustrije mala tvrtka i svaka je pogreška skupa. Neki put se dogodi da se gotov auto u odnosu na studiju razlikuje u više od 50 posto stvari. Istodobno, moramo misliti na tradicionalne i konzervativne kupce koji žele 320 ili 520 d i pomicati granice. Konstantno analiziramo i balansiramo između poštovanja tradicije BMW-a i napretka. Koliko je to teško, pokušat ću vam dočarati na primjeru M modela. U SAD-u naši su modeli prepoznati kao sportske limuzine namijenjene za ljude koji vole voziti. S druge strane, u Kini kupci žele više luksuza u unutrašnjosti, a nije im toliko bitan broj konjskih snaga kod automobila. U premium segmentu ljudi uz automobil kupuju na neki način i status. Ljudi sanjaju o BMW-u jer očekuju određenu vrijednost i kvalitetu od automobila.
Budućnost automobila?
Jako je puno pitanja koja se trenutačno vrte u našoj branši. Elektrifikacija, autonomna vožnja, ekološka održivost. Zanimljivo je i pitanje vlasništva. Ne znamo hoće li ljudi i dalje željeti kupovati automobile ili ćeš ih na neki način posuđivati ili dijeliti. Dolaze nove tvrtke, pogotovo u Kini, koje mogu forsirati drugačiji dizajn. Kad razmišljam iz pozicije BMW-a, neki nam je put tradicija hendikep jer smo kupce navikli na određeni dizajn i nikada nije dobro ljude jako šokirati. Mogu samo reći da će naši električni modeli sigurno zadržati BMW-ov genetski kod i sklonost dinamičnoj vožnji.
Rimac ima strast za automobile
Vaše mišljenje o Mati Rimcu?
Meni je Mate super tip. Kada sam ga upoznao, bio sam oduševljen. Na tom se mladom čovjeku vidi strast za automobilima i poslu koji radi. Znam da većina ljudi misli kako je u pitanju samo sjajan marketing i prodaja priče, ali ne razumiju kako se u Upravnom odboru Porschea ili Aston Martina odluke o suradnji ne donose na temelju nečije dobre promocije, nego znanja. Rimac jako dobro poznaje tehnologiju i zato su ga drugi proizvođači izabrali za suradnju.
Volite li brodove?
Obožavam. U Hrvatskoj godišnje provedem nekoliko tjedana na odmoru i dio tog vremena boravim na brodu. Imao sam i gliser. Dijete sam koje je odraslo gledajući Miami Vice, moćne motorne brodove i Ferrari. San mi je dizajnirati barem jedan. Čini mi se kako u tom sektoru dizajneri imaju punu veću slobodu kod oblikovanja nego mi u autoindustriji. Volio bih raditi neki motornjak jer mislim kako ih bolje poznajem od jedrilica. Dvadesetak metara, dvije ili tri kabine. Sportska linije s finim interijerom. Obvezno hibridni pogon. Tko zna, možda mi se želja i ostvari.
Fotografije BMW
Tekst Hrvoje Bulešić
