Djeca boga Peruna

by Yachts Croatia

Doživite čarobni proljetni običaj na blagdan Duhova, uz ritual osobitih pjesama i plesa sa sabljama ljelja iz Gorjana

Godišnji proljetni ophod kraljice ili ljelje iz Gorjana narodna je tradicija čije značenje i izvor nije pouzdano poznat, no seljani ga smatraju simbolom sela Gorjana i prikazom ljepote i elegancije njihovih mladih. Jedno od vjerovanja potječe iz stare legende koja kaže da su Turci zarobili sve muškarce u selu, a njihove su se žene obukle u šarenu odjeću, na glave stavile muške šešire okićene umjetnim cvijećem i u ruke uzele srpove i kose, te tako obučene otišle pred turski tabor. Turci su se, vjerujući da su došli duhovi, uplašili i pobjegli. Tako su gorjanske žene oslobodile svoje muževe, očeve i braću. Stručnjaci koji su istraživali podrijetlo ljelja smatraju da je ovaj obred ostatak kulta staroslavenskog boga Peruna te da potječe iz pretkršćanskog vremena, no bez obzira koja vam se priča više sviđa, i ove godine na blagdan Duhova, 9. lipnja, ljelje će krenuti u tradicionalni ophod. U bogatoj narodnoj nošnji podijeljene su na kraljeve i kraljice. Kraljeva je dvostruko više, a prepoznaju se po sabljama i raskošno kićenim muškim šeširima, dok kraljice, poput mladenki na glavama, imaju bijele vijence.

Gorjanske Ljelje Kraljice

Odjevene kao kraljice gorjanske ljelje obilaze selo i izvode ritual sastavljen od osobitih pjesama i mačevnog plesa

U Hrvatskoj je taj običaj bio raširen na području Slavonije, Srijema i Baranje, kada su se djevojke okupljale u kući jedne od sudionica, nakon čega su kretale u ophod po selu, posjećujući sve kuće gdje su ulazna vrata bila otvorena. Tu su pjevale i plesale, a domaćini su ih darivali. Ophod ljela se u većini mjesta počinje gubiti već koncem 19. stoljeća. U Gorjanima je, uz pauzu od 1956. do 2005., u izvornom obliku zadržan do današnjih dana uz nekoliko izmjena. Zadnjih nekoliko godina, otkad je običaj obnovljen, gorjanske ljelje na blagdan Duhova idu na sv. misu te pred crkvom plešu kolo uz pratnju tamburaša. Iz crkvenog dvorišta kreću u ophod po selu i posjećuju domove sumještana pjevajući tradicionalne napjeve, najčešće djevojkama, mladićima ili mladim snašama. Potom kraljevi plešu sa sabljama, a prate ih kraljice pjesmom te gajdaš svirkom. Slijedi narodni ples kojem se mogu pridružiti i domaćini, a nakon obilatog čašćenja povorka odlazi u drugu kuću. Proljetni ophod ljelja običaj je koji je prepoznao i UNESCO, uvrstivši ga 2007. na listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, s pravima i skrbi nad tim dobrom koje je pripalo kulturno-umjetničkom društvu Gorjanac.

Fotografije Ivo Pervan

Jedinstvena gastronomska priča