Dinko Peračić

7 MINUTES READ

‘Kustos’ prostora

Bilo da je riječ o velikom javnom prostoru ili privatnoj vili, oblikovanjem prostora po mjeri života u njemu, te interpretacijom istog u skladu s modernim trendovima uz poštovanje tradicije, splitski arhitekt uspješno ispisuje nove stranice hrvatske arhitekture

Splitskog arhitekta Dinka Peračića nije lako svrstati u samo jednu disciplinu arhitekture, a on svoje radove ne promatra samo kroz oblike koji privlače pažnju u prostoru, već i kroz učinke i interakciju svojih projekata na okolinu. Za svoje radove dobio je niz prestižnih priznanja, a za sebe kaže da je istraživač kulture prostora. Inače radi i kao docent na studiju arhitekture u Splitu, a njegovi radovi imaju ponekad zbunjujuću širinu.
Možete li nam se predstaviti onako kako sebe vidite?
Kao nekoga tko arhitekturu prostora promatra u kontekstu kulture prostora i kulture građenja. Jako me zanima da arhitektura, osim što ispunjava želje klijenata, odgovara i društvu u kojem nastaje, da ima jake veze s prostorom i klimom u kojima se nalazi, da poznaje poznate načine građenja, ali i da stvara suvremeno lice prostora u kojima živimo. Imam sreće da uz rad u studiju radim na fakultetu arhitekture i u istraživačkoj grupi Platforma 9,81, gdje mogu brzo i efikasno testirati ideje. To mi omogućava da projekti budu drugačiji, inovativniji, da otvaraju nove granice, odnosno da imaju ambiciju i snagu da društvo pogurnu korak naprijed. Inače, iz standardnog arhitektonskog rada u uredu je teško investirati novac i vrijeme u istraživanje, pa na ovaj način mogu razviti znanja i koncepte koji projekte čine zanimljivijima i aktivnijima u svom okruženju.
Što je to Platforma 9,81?
Udruga koja se bavi istraživanjima kulture prostora. Kroz različite projekte i akcije povezujemo razne ljude iz svijeta kulture – umjetnike, kustose, dizajnere ili stručnjake iz drugih područja, primjerice, geografe ili urbaniste. Kroz niz godina stvorili smo pravu ‘platformu’, jedan oblik ‘think tanka’ za diskusiju o prostoru. Prilika je to ujedno da svoju arhitektonsku struku promatramo iz šire perspektive nego što to može jedan standardan arhitektonski ured.

Dinko Peracic
Građevinski fakultet u Osijeku

Prošle godine se održala 15. međunarodna izložba arhitekture u Veneciji, a vi ste tamo bili u istaknutoj funkciji.
Arhitektonski bijenale u Veneciji je najveća i najrelevantnija svjetska izložba arhitekture, globalno najznačajnije mjesto za prezentaciju arhitektonskih dostignuća. Prošle godine smo bili predstavnici Hrvatske na toj izložbi. Glavni selektor i kurator bio je poznati Čileanac Alejandro Aravena, dobitnik prestižne Pritzker nagrade, koji svojim projektima daje vrlo zanimljiva arhitektonska rješenja za siromašne zajednice u Latinskoj Americi, ali istovremeno radi na velikim projektima za banke ili sveučilišta. Tu se otvorila zanimljiva diskusija, jer s jedne strane od arhitekata se očekuje da svojim djelima realiziraju privatne snove i potrebe kapitala, a s druge strane da djeluju odgovorno prema društvu. To je upravo ono čime se najviše bavim, kako kroz gradnju povezati interese onoga tko ulaže novac i istovremeno biti odgovoran prema društvu i prostoru u kojem arhitektura nastaje. Na Bijenalu smo predstavili projekte za tri kulturna centra – iz Zagreba, Splita i Rijeke, koji nastaju u tri nekad napuštene zgrade u kojima se kultura stvara bez obzira što oni nisu završeni. Kulturni programi i scena rastu i razvijaju se zajedno sa samim građevinama. To nas dovodi do sasvim novih, interaktivnijih i zanimljivih situacija. Autori projekta smo moja partnerica Miranda Veljačić, Emina Višnić, donedavna ravnateljica centra Pogon u Zagrebu, koji je jedan od najzanimljivijih umjetničkih prostora u regiji, i Slaven Tolj, umjetnik i ravnatelj Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, i ja. Emina i Slaven su ključni ljudi velikog projekta Europske prijestolnice kulture – Rijeka 2020. Za projekte koje predstavljamo na Bijenalu, oni su istovremeno i klijenti, korisnici, ali i autori i suradnici. Ovo iskustvo je bilo vrlo zanimljivo jer smo pokazali kako arhitekturu možemo napraviti životnijom i sadržajnijom ako oni za koje se radi postanu dio kreativnog procesa.
Možete li usporediti radove i projekte viđene u Veneciji s onim što se radi u Hrvatskoj?
Hrvatska arhitektura ima izvrsne pojedince koji su na svjetskoj razini i mogu se mjeriti s bilo kojim radovima koji se nalaze na Bijenalu. Na žalost, kao i u sportu, imamo izvrsne igrače, ali nemamo dobre klubove. Uz organiziranu podršku, mogli bismo imati prepoznatljivu arhitektonsku scenu kakvu danas imaju Čile, Portugal ili Japan. Na Bijenalu u Veneciji nastojalo se istaknuti projekte koji imaju značajnu društvenu vrijednost. U Hrvatskoj gotovo svaki arhitektonski projekt o kojem vrijedi govoriti gradi nešto i za javni interes, bilo da hotel stvara plažu ili šetnicu, a stambena zgrada ulicu ili trg. Takvo je naše naslijeđe i kultura javnih prostora, u tome smo dobri. Generalno, ako se prati svjetska arhitektonska scena, došlo je do zasićenja velikim zvijezdama i ikoničkim zgradama. Traže se pametni, prilagođeni, odgovorni projekti, oni u kojima u prvom planu nije njihov izgled nego odnos prema ljudima koji ih koriste, okolišu i kontekstu. Arhitekti se trebaju suočiti s ekološkim, političkim i društvenim pitanjima, a ne samo s oblikovnim i tehničkim izazovima. Projekti koje smo predstavili u Veneciji, od kojih neki traju i više od deset godina, autentično se bave upravo ovim temama. Ovo što godinama radimo postalo je sada bitna tema. Ne pratimo trend, već je trend pronašao nas.

Dinko Peracic
Sve se više traže projekti kojima u prvom planu nije izgled nego odnos prema ljudima, okolišu i kontekstu (fotografija tržnice u Vodicama)

U Hrvatskoj je zgrada Građevinskog fakulteta u Osijeku koju ste radili izvrsno ocijenjena.
Za tu zgradu smo upravo osvojili nagradu – medalju Hrvatske komore arhitekata. Zgrada je načinjena od pet velikih paralelnih betonskih zidova duljine 100 metara i visine četiri kata, od kojih su dva zida nagnuta. Između ovih zidova otvaraju se prostori predavaonica, učionica, ureda i holova. Veliki otvori u zidovima povezuju ove prostore u poprečnom smjeru. S ovih pet zidova stvorili smo vrlo različite i uzbudljive prostore. Iako je zgrada smještena tijesno između drugih postojećih i planiranih zgrada, uspjeli smo postići da prirodno svjetlo i zrak dođu do svih važnijih unutrašnjih prostora, da ona bude optimistična i svijetla u svakom dijelu u kojem ljudi borave i rade. Kretanje kroz zgradu fakulteta je kao filmski doživljaj. Nižu se scene od kojih je svaka različita i na svoj način zanimljiva, a povezuje ih prisutnost betonske konstrukcije i ujednačeni dizajn interijera. Dobili smo dobre komentare ljudi koji zgradu koriste. Kažu da ih ona svako jutro kad uđu podsjeti da ne budu prosječni, da ih inspirira i potiče da budu inovativni. Već u natječajnom radu mi smo na tražene površine nadodali oko 700 kvadratnih metara prostora za druženje. To su sad aule, kantine, otvorene učionice, vrtovi, mjesta gdje studenti mogu individualno raditi i gdje se ljudi sastaju. Mislim da će takvi prostori postati sve važniji, jer se sve veći dio razmjene znanja i informacija stvara u takvim manje formalnim situacijama kada ljudi borave u istom prostoru. Zgrada je postala i dio života grada Osijeka. Redovito se u njenim prostorima odvijaju raznovrsne manifestacije, koncerti, konferencije, izložbe koje nisu vezane samo uz Građevinski fakultet.
Koje ćemo vaše projekte vidjeti u budućnosti?
U ovom trenutku mogu izdvojiti tržnicu u Dubrovniku i Kuću maslina u Jezerima. Radimo često na javnim prostorima i sadržajima u obalnim gradovima i općinama. Ovi gradovi i mjesta, nakon godina dominacije privatnih interesa i gradnje apartmana, shvatili su da nemaju budućnosti bez ulaganja u javne sadržaje i podizanje kvalitete destinacija u cjelini. Do sada smo već napravili tržnicu u Vodicama koja je pokrenula ostale projekte. Nova tržnica Vodicama je dala novo lice. Pokazala je da Vodice žele biti puno bolje mjesto za odmor i život, što je već povuklo i druge inicijative i donijelo pozitivne promjene. Ovaj projekt nije imao za cilj samo da riješi potrebe opskrbe, već i da stvori suvremeni mediteranski ambijent na koji će građani biti ponosni i koji će značajno unaprijediti sliku grada turistima. Postigli smo to visoko postavljenim bijelim platnenim krovom postavljenim na drvenim gredama. Sve je oblikovano suvremenim principima, ali tako da je povezano s poznatim materijalima i prilagođeno lokalnom kontekstu koji želi unaprijediti. Projekt je dobio veliku regionalnu nagradu Piranesi. Tržnica u Dubrovniku je kao projekt jako zahtjevna. Smještena je u dijelu dubrovačkog ljetnikovca koji ima visoki zid dvorišta prema moru duljine 150 metara, što prilično definira izgled gruške luke i ovog dijela grada. Tržnica se treba uklopiti u ljetnikovac na način da poštuje i dijelom rekonstruira ljetnikovac, a istovremeno da odgovori na potrebu suvremene tržnice da bude cjeloviti javni prostor. Došli smo u dilemu je li bitnija baština ili svakodnevni život. Projekt je trebao zadovoljiti obje strane. Kao rezultat imamo platneni krov koji je postavljen nisko, ali se u segmentima otvara kako bi se prostor pod njim dobro provjetravao i bio ugodan za boravak i kupovinu. I u Vodicama i u Dubrovniku koristimo bijelo teflonsko platno koje propušta svjetlo. Kako se obje tržnice nalaze u lukama, bijela platna dio su atmosfere s jedrima i tendama na brodovima. Pazimo da pod njima ne bude vruće, ali da ipak daju dobru sjenu i ujednačeno optimistično bijelo svjetlo.

Dinko Peracic
Projekt dubrovačke tržnice u Gružu

A projekt Kuća maslina?
Za nove arhitekture od javnog značaja važno je da ne budu samo lijepe i da nisu rađene samo kao turističke atrakcije, već i da stvaraju i razvijaju gradski život. Po mom mišljenju sve što radimo za turiste trebali bismo raditi tako da bude od koristi i domaćim ljudima. Ako koristimo turističke investicije da se razviju novi proizvodi i posao lokalnih ljudi, da oni razviju svoj entuzijazam, zanimacije i svoju kulturu, uskoro ćemo imati puno bogatiju turističku ponudu i značajno zadovoljnije građane i mještane. Na tim postavkama razvijamo Kuću maslina u Jezerima na Murteru. U početku zadatak je bio obnoviti jednu staru prizemnicu i postaviti ekološko-arheološku zbirku vezanu uz maslinarstvo – Muzej maslinarstva, kao turističku atrakciju. Vrlo brzo projekt smo razvili tako da se ne radi samo o turističkoj atrakciji, već i o sadržaju koji prikuplja i razvija povijesna i suvremena znanja o maslinarstvu, koji je mjesto susreta maslinara, uljara, profesionalaca struke, gurmana, gastronoma – referentno mjesto onih koji žive i rade maslinarstvo, jer takvo mjesto ne postoji u Dalmaciji. To je i muzej i društveni i poslovni centar. Važna komponenta projekta je ulaganje u edukaciju ljudi koji će raditi u Kući maslina. Njihov zadatak je obrazovanje i informiranje svih koje zanimaju masline i njihovo povezivanje u svrhu razvoja proizvoda i poslovanja, a posebno maslinarske kulture. Sama arhitektura Kuće maslina proizlazi iz posebnosti dalmatinskog pejzaža i maslinarstva. Za razliku od većine drugih mediteranskih predjela, ovdje je za obradu maslina i dobivanje ulja potreban izniman ručni rad u teškom kamenitom pejzažu. Puno truda, za kap gušta. Takva će biti i Kuća, izvana od ručno složenog suhozida, a iznutra u oblim i tekućim linijama, s naglaskom na atmosferama, emocijama i osjetilima, više nego na podacima i artefaktima. Svi uključeni u projekt uživamo u njemu jer smo izašli iz okvira stvaranja uobičajenih muzeja i otvorili se suvremenoj živoj kulturi koja treba ovakav sadržaj.
Radite i na projektima privatnih investitora, kuća i vila.
S privatnim klijentima uglavnom radimo na projektima privatnih vila. To je ‘boutique’ arhitektura, gdje je sve podređeno potrebama i sklonostima vlasnika. Kroz razgovor s klijentima, od kojih su većina stranci, nastojimo ih uputiti na vrijednosti življenja na Mediteranu. Ovdje se živi pretežno vani, najčešće u otvorenom, ali zasjenjenom i dobro provjetravanom prostoru, prilagođenom uživanju i odmaranju. Većinu vremena ne trebaju nam zatvoreni klimatizirani prostori. Kada vila prati ovu mediteransku logiku korištenja prostora, svi odnosi u prostoru se promijene. Vanjski teren dobije puno veći značaj. Smanji se ambicija da zgrade budu objekti napravljeni da bi im se drugi divili s daljine i postanu prvenstveno ambijenti ugodni za život. Zanimljivo mi je tada vidjeti kako se njihovi vlasnici opuste i prepuste mediteranskim guštima.

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter
Ovo je fotografija stakla Kristal primjenjen na brodu Jahting

Tvrtka Kristal: Brodska stakla kompleksne geometrije

Kristal uspješno proizvodi brodska stakla kompleksne geometrije, koja se besprijekorno uklapaju u zadani dizajn plovila dajući im konačni izgled koji klijente ostavlja bez daha U …

This is photo of a Bloc Outdoor, furniture design Luksuz

Savršena definicija kulture života na otvorenom

Svaki komad Bloc Outdoor brenda krasi sofisticirani dizajn u nekoliko linija, koje zadovoljavaju najviši standard luksuznog životnog stila, vrhunska kvaliteta posebno tretiranog afričkog iroko drva …

Ovo je fotografija Primat RD interijer Luksuz

Primat RD: Interijeri s dušom

Dugogodišnje iskustvo tvrtke Primat RD u opremanju svih vrsta prostora jamči najviše standarde i osmišljen dizajn koji odgovara potrebama korisnika Namjena prostora, koja određuje svaki …

Ovo je fotografija Hut, uređenje životnog prostora Luksuz

Šest stilskih ideja za skladno uređenje prostora

Najnoviji trendovi u uređenju interijera temelje se na prirodnom, opuštajućem ugođaju i smirujućim bojama. Uređenje prostora bez suvišnih elemenata donosi sklad minimalizma, jednostavnosti i funkcionalnog …

Ovo je fotografija Impatia stol za stolni tenis Luksuz

Društvene igre omiljen su način zabave

Bez obzira na modernu tehnologiju, društvene igre ostale su omiljeni način zabave. Bilijar, stolni nogomet ili Lego pravi su klasici koji oduševljavaju i djecu i …

Ursula Polster Intervjui

Ljepota oblikovanja interijera s Ursulom Polster

Žena koja oplemenjuje prostor Fascinantna je karijera Austrijanke koja je u mladosti bila pop-zvijezda, a danas Ursula Polster svoje umjetničke vizije i ljepotu oblikovanja interijera …

Ovo je fotografija Rand Escape 30 Testovi

Rand Escape 30 na testu: Mala jahta velikih namjera

Vanjske linije modela Rand Escape 30, kao i svih ostalih, potpisuje Carl Rand i već na letimičan pogled otkrivaju da se radi o modernom dizajnu, …

Ovo je fotografija vanjskih linija novog modela Ferretti 860 Jahting

Ferretti Yachts 860: Evolucija koncepta flybridge

Nova flybridge jahta koju je stvorilo brodogradilište sa sjedištem u Cattolici donosi vrhunska dizajnerska i tehnološka rješenja u kojima stilski i strukturalni elementi skladno surađuju …

Ovo je fotografija ACI marine Dubrovnik Jahting

Nova ulaganja u ACI marini Dubrovnik

Nautičari zahtijevaju sve veću razinu usluge, a nova ulaganja u ACI marini Dubrovnik ukorak su sa svjetskim nautičkim trendovima Kako bi ACI marina Dubrovnik ostala …

Ovo je fotografija tima tvrtke Marinetek Jahting

Marinetek: Uspješna godina zaokružena inovacijama

Marineteku su odobrena bespovratna sredstva iz programa Norveškog financijskog mehanizma 2014-2021 – Business Development and Innovation Croatia. Radi se o sredstvima za poticanje poslovnog razvoja …

Ovo je fotografija modela s Chaumet dijamantnim nakitom kolekcije Josephine Chaumet Luksuz

Chaumet Joséphine: Probudite caricu u sebi

Današnji komadi dijamantnog nakita kolekcije Joséphine reinterpretacija su nakita koji se u prošlosti izrađivao za jednu od prvih svjetskih modnih influencerica Prva velika klijentica draguljarske …

Ovo je fotografija Tanje Deman Intervjui

Tanja Deman: Moj novi horizont nakon izolacije

Snimanje ekološki angažiranog dokumentarnog filma ‘Horizont’ na najizoliranijem jadranskom otoku temeljito je promijenilo i urbani stil življenja svjetski priznate umjetnice rodom iz Splita Nedugo nakon …

Scroll to Top