Iako zauzimaju vrlo malo mjesta na vinskim kartama domaćih restorana ili policama vinoteka, neka od desertnih hrvatskih vina osvajaju najveće regionalne i svjetske vinske nagrade
Slatka, poluslatka, desertna, predikatna, likerska vina, pa čak i prošeci, sve su različiti termini od kojih neke možemo istovremeno koristiti za jedno isto vino, dok druga znače posve nešto različito. Ovim terminima se nerijetko barata bez pravog razumijevanja njihova značenja, a gosti nisu uvijek sigurni što naručuju i što će dobiti. Treba naglasiti da određene oznake ne znače isto kod nas i u inozemstvu, tako da to može stvoriti dodatne nejasnoće. Stoga, krenimo redom. Kada kažemo vino, obično mislimo na mirna i pjenušava vina bez ikakvih intervencija, odnosno dodataka poput šećera, alkohola, aromatizirajućih trava i slično. Upravo ova kategorija se smatra vinima u užem smislu riječi i pored mirnih i pjenušavih vina obuhvaća još biser vina i gazirana vina, ali ona nisu toliko bitna za ovu priču. Podjela vina koju svi znaju je po boji, i to na bijela, rose i crvena vina. Ono što je malo teže zapamtiti jest podjela vina po ostatku neprevrelog šećera te tako i mirna i pjenušava vina dijelimo na suha, polusuha, poluslatka i slatka. Za pjenušava vina postoji i kategorija vrlo suha. Poluslatka vina imaju od 12 do 50 grama neprevrelog šećera po litri, dok slatka vina imaju preko 50 grama. Gornja granica neprevrelog šećera nije definirana. Slatkoću u vinu osjećamo u ustima i nikako je ne možemo namirisati iako određene arome mogu asocirati na slatkoću u vinu. Tako će crvena slatka vina uglavnom mirisati na sušene smokve, grožđice i datulje ili u nekim varijantama na čokoladu, džemove i kandirano voće. Kod bijelih slatkih vina uglavnom se vrtimo oko aroma meda, sušenih marelica, sušenih smokava ili zlatnih grožđica. Kod poluslatkih bijelih vina često dominiraju arome tropskog voća, ukuhanog voća, slatkog limuna ili određenih cvjetnih nota. Vrlo često će tako konzumenti, kada prepoznaju ovakav ili sličan aromatski profil kod suhih vina, za njih reći da su slatkasta, iako možda nemaju niti malo prevrelog šećera. Uglavnom se radi o aromatskim sortama poput muškata, rizlinga ili traminaca. Kod percepcije slatkoće vina u ustima značajnu ulogu igraju i kiseline u vinu. One balansiraju slatkoću tako da se može dogoditi da, i pored toga što vino ima visoku razinu neprevrelog šećera, mi ne doživimo vino kao iznimno slatko jer su ga kiseline zamaskirale i prevarile naša osjetila i percepciju slatkoće. Pored vina u užem smislu riječi postoji i kategorija specijalnih vina. Iz te kategorije ćemo spomenuti desertna i likerska vina. Desertna vina, po hrvatskom zakonu, ona su koja imaju najmanje 15% alkohola i koja su dobivena posebnim načinom prerade prezrelog grožđa (prosušivanje na suncu, sušenje u hladu), vina dobivena posebnim doradama vinskog mošta (ukuhavanje, odnosno ugušćivanje) ili samog vina (dodavanje šećera). U kategoriju desertnih vina spada prošek koji se smatra desertnim vinom iz regije primorska Hrvatska. Prošek se u Dalmaciji radio i od bijelih i od crnih sorata, od plavca malog i babića do maraštine, prča, kuća, pošipa, vugave i malvasije dubrovačke. Prošek je bolna tema mnogih dalmatinskih vinara i konzumenata uglavnom zbog borbe za zadržavanje imena, ali i zbog nedorečenosti, odnosno nedovoljno preciznih pravila u proizvodnji. Najbolji reprezenti prošeka na tržištu su prošek Hektorović kojeg proizvodi bard dalmatinskog vinarstva Andro Tomić i prošek vinarije Stina s Brača. Dodatna konfuzija oko desertnih vina nastaje kada uzmemo u obzir da u engleskom jeziku desertno vino uglavnom označava bilo koje slatko vino, uključujući i mirna slatka vina, slatka vina dobivena doradama grožđa, mošta ili vina, ali i neka slatka likerska vina. Likerska vina, još poznata i kao fortificirana vina, specijalna su vina koja su nastala vrenjem mošta uz dodatak alkoholiziranog mošta ili vinskog alkohola. Alkoholi moraju biti između 15 i 22%. Likerska vina su uglavnom slatka, ali mogu biti i suha. Slatka vina predstavljaju jedan od najzanimljivijih i najraznovrsnijih segmenata svijeta vina i dok na tržištu, ali i u knjigama i zakonima, postoji puno nedosljednosti u opisu i klasificiranju ovih vina, to vas ne bi trebalo zaustaviti u potrazi za omiljenim slatkim vinom i njegovom uparivanju s različitim jelima.
