Desertna vina

3 MINUTES READ

Desertna vina  – Bogatog okusa i neodoljive arome

Iako zauzimaju vrlo malo mjesta na vinskim kartama domaćih restorana ili policama vinoteka, neka od desertnih hrvatskih vina osvajaju najveće regionalne i svjetske vinske nagrade

Slatka, poluslatka, desertna, predikatna, likerska vina, pa čak i prošeci, sve su različiti termini od kojih neke možemo istovremeno koristiti za jedno isto vino, dok druga znače posve nešto različito. Ovim terminima se nerijetko barata bez pravog razumijevanja njihova značenja, a gosti nisu uvijek sigurni što naručuju i što će dobiti. Treba naglasiti da određene oznake ne znače isto kod nas i u inozemstvu, tako da to može stvoriti dodatne nejasnoće. Stoga, krenimo redom. Kada kažemo vino, obično mislimo na mirna i pjenušava vina bez ikakvih intervencija, odnosno dodataka poput šećera, alkohola, aromatizirajućih trava i slično. Upravo ova kategorija se smatra vinima u užem smislu riječi i pored mirnih i pjenušavih vina obuhvaća još biser vina i gazirana vina, ali ona nisu toliko bitna za ovu priču. Podjela vina koju svi znaju je po boji, i to na bijela, rose i crvena vina. Ono što je malo teže zapamtiti jest podjela vina po ostatku neprevrelog šećera te tako i mirna i pjenušava vina dijelimo na suha, polusuha, poluslatka i slatka. Za pjenušava vina postoji i kategorija vrlo suha. Poluslatka vina imaju od 12 do 50 grama neprevrelog šećera po litri, dok slatka vina imaju preko 50 grama. Gornja granica neprevrelog šećera nije definirana. Slatkoću u vinu osjećamo u ustima i nikako je ne možemo namirisati iako određene arome mogu asocirati na slatkoću u vinu. Tako će crvena slatka vina uglavnom mirisati na sušene smokve, grožđice i datulje ili u nekim varijantama na čokoladu, džemove i kandirano voće. Kod bijelih slatkih vina uglavnom se vrtimo oko aroma meda, sušenih marelica, sušenih smokava ili zlatnih grožđica. Kod poluslatkih bijelih vina često dominiraju arome tropskog voća, ukuhanog voća, slatkog limuna ili određenih cvjetnih nota. Vrlo često će tako konzumenti, kada prepoznaju ovakav ili sličan aromatski profil kod suhih vina, za njih reći da su slatkasta, iako možda nemaju niti malo prevrelog šećera. Uglavnom se radi o aromatskim sortama poput muškata, rizlinga ili traminaca. Kod percepcije slatkoće vina u ustima značajnu ulogu igraju i kiseline u vinu. One balansiraju slatkoću tako da se može dogoditi da, i pored toga što vino ima visoku razinu neprevrelog šećera, mi ne doživimo vino kao iznimno slatko jer su ga kiseline zamaskirale i prevarile naša osjetila i percepciju slatkoće. Pored vina u užem smislu riječi postoji i kategorija specijalnih vina. Iz te kategorije ćemo spomenuti desertna i likerska vina. Desertna vina, po hrvatskom zakonu, ona su koja imaju najmanje 15% alkohola i koja su dobivena posebnim načinom prerade prezrelog grožđa (prosušivanje na suncu, sušenje u hladu), vina dobivena posebnim doradama vinskog mošta (ukuhavanje, odnosno ugušćivanje) ili samog vina (dodavanje šećera). U kategoriju desertnih vina spada prošek koji se smatra desertnim vinom iz regije primorska Hrvatska. Prošek se u Dalmaciji radio i od bijelih i od crnih sorata, od plavca malog i babića do maraštine, prča, kuća, pošipa, vugave i malvasije dubrovačke. Prošek je bolna tema mnogih dalmatinskih vinara i konzumenata uglavnom zbog borbe za zadržavanje imena, ali i zbog nedorečenosti, odnosno nedovoljno preciznih pravila u proizvodnji. Najbolji reprezenti prošeka na tržištu su prošek Hektorović kojeg proizvodi bard dalmatinskog vinarstva Andro Tomić i prošek vinarije Stina s Brača. Dodatna konfuzija oko desertnih vina nastaje kada uzmemo u obzir da u engleskom jeziku desertno vino uglavnom označava bilo koje slatko vino, uključujući i mirna slatka vina, slatka vina dobivena doradama grožđa, mošta ili vina, ali i neka slatka likerska vina. Likerska vina, još poznata i kao fortificirana vina, specijalna su vina koja su nastala vrenjem mošta uz dodatak alkoholiziranog mošta ili vinskog alkohola. Alkoholi moraju biti između 15 i 22%. Likerska vina su uglavnom slatka, ali mogu biti i suha. Slatka vina predstavljaju jedan od najzanimljivijih i najraznovrsnijih segmenata svijeta vina i dok na tržištu, ali i u knjigama i zakonima, postoji puno nedosljednosti u opisu i klasificiranju ovih vina, to vas ne bi trebalo zaustaviti u potrazi za omiljenim slatkim vinom i njegovom uparivanju s različitim jelima.

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter
Sibenik Katedrala 01 Destinacije

Grad Šibenik: Šibenska moderna renesansa

S obzirom na strelovit razvoj u brojnim smjerovima, grad Šibenik proživljava veličanstvenu transformaciju u ne samo turistički, već i urbani centar, u kojem podjednako uživaju …

Atelier Umjetnost

Atelier des Lumières: Uronite u slikarsko platno

Putovanja Mediteranom najvećim slikarima 19. stoljeća donijela su obnovu kreativnog naboja, a spektakularna digitalna izložba u pariškom Atelieru des Lumières njihovu umjetnost približava novim generacijama …

Dubrovnik UNESCO Destinacije

UNESCO gradovi Hrvatske

Jedinstvene spomeničke i prirodne cjeline svake države od neprocjenjive su vrijednosti za cijelo čovječanstvo. Ljudi ih nastoje što bolje zaštititi, sačuvati za buduće naraštaje, predstaviti …

Hvar Destinacije

Hvarski Genius Loci

Djevičanske mirne uvale otoka pozivaju na uživanje u mediteranskom hedonizmu Nigdje tako turistička sezona ne utječe na život lokalnog stanovništva kao u Hvaru, pa ako …

Plavac Mali Hrvatska

Mali plavac konačno se pretočio u zlato

Decanterove nagrade 2019. Svjetska vinska scena konačno je odala priznanje jednoj nepoznatoj, ali na dalmatinskoj obali obožavanoj sorti i to na jednom od najprestižnijih svjetskih …

Gusarski Gradići Omiš Hrvatska

Jadranska gusarska gnijezda

U vremenima kad se plovilo samo danju, i to nadomak obale, uz istočnu jadransku obalu nije bilo ni ugodno ni sigurno, zbog pljačkaša koji su …

Ovo je fotografija ana roš matea benedetti nove uniforme hiša franko Moda

Matea Benedetti i Ana Roš: Hiša Franko kao modna pista

Ljubav prema prirodi spojila je Anu Roš, vlasnicu i cheficu restorana Hiša Franko – jedinog u Sloveniji nagrađenog s dvije Michelinove zvjezdice, i Mateu Benedetti, …

Ovo je fotografija Azimut S8 Testovi

Azimut S8 na testu: Savršena sportska jahta

Zanimljiv iz više aspekata, Azimut S8 nudi odlične performanse, velike prostore za boravak na otvorenom i moderan dizajn vanjštine i unutrašnjosti, u skladu s novim …

Heritage hoteli Lopud 1483 Hoteli

Heritage hoteli na Jadranu: 5 palača uz more

Vodimo vas u neke od najljepših heritage hotela na Jadranu, koji pružaju kraljevski odmor i koji su savršena utočišta za opuštanje – u prirodnom okruženju …

Ovo je fotografija bazen Villa Nai 3.3 Hoteli

Villa Nai 3.3: Arhitektonski dragulj

Villa Nai 3.3 može se promatrati kao jedna rezidencija s osam soba ili kao butik hotel s osam soba i suiteva s pogledom na more, …

ovo je fotografija mjesta Rab Destinacije

Otok Rab: Carstvo smaragdnih uvala i pješčanih plaža

Premda ga okolni otoci nadmašuju u površini, otok Rab svoju veličinu vješto nadomješta brojnim smaragdnim uvalama, prebogatom kulturnom baštinom i geološkim diverzitetom te zanimljivim otočnim …

Ovo je fotografija fine dining restoran bowa Gastronomija

Fine dining na dalmatinski način: Bowa, LD i Pelegrini

Predstavljamo tri restorana u Dalmaciji za fine dining koji su popularni među nautičarim LD Restaurant – otok Korčula Chef Marko Gajski dobitnik je nagrade Gault …

Scroll to Top