Imali smo priliku porazgovarati s odnedavno bivšim djelatnikom Hrvatske gospodarske komore, koji je tijekom godina rada postao jedan od najboljih poznavatelja charter tržišta
Zagrepčanin Branimir Mađer, bivši dugogodišnji djelatnik Hrvatske gospodarske komore, svoj rad u Komori posvetio je nautičkom turizmu. Najviše pamtimo njegovu ulogu prilikom kreiranja i provođenja akcije preupisa plovila neposredno prije pristupanja Hrvatske u EU, ali i njegov kontinuiran angažman na unapređenju uvjeta poslovanja nautičkog sektora gospodarstva. O svom radu kaže da je lako raditi kada imate veliku podršku struke i institucije u kojoj radite: ‘Komora je i prije mog dolaska bila prepoznata kao lider u zastupanju gospodarskih interesa nautičkog sektora, a ja sam uz veliku podršku charter kompanija, marina i ostalih članica iz nautičkog sektora nastavio dobar dugogodišnji rad Komore.’
Najviše vremena posvetili ste charteru?
Posljednjih 10, pa i 15 godina Hrvatska bilježi kontinuirani rast svih statističkih pokazatelja kad je charter u pitanju. U tom razdoblju udvostručena je ponuda charter plovila, a veliki rast bilježe i ostali fizički pokazatelji, odnosno dolasci, noćenja i ostvareni najmovi. Iako se rast ponude odvijao pomalo stihijski, on je ipak pratio zahtjeve tržišta, tako da Hrvatska danas raspolaže velikom flotom kvalitetnih charter plovila. Usporedimo li se s ostalim mediteranskima i svjetskim tržištima, s pravom možemo zaključiti da je Hrvatska postala vodeća bareboat charter destinacija te sve poželjnija crewed yacht charter destinacija.
Koji su razlozi za takvu poziciju Hrvatske u yacht charter svijetu?
U prvu skupinu razloga spadaju oni na koje ne možemo utjecati ili utječemo vrlo malo, a to su prirodno-geografske karakteristike naše obale, ljepote prirodnog i kulturnog krajolika, tradicija i geoprometni položaj Hrvatske, odnosno blizina najvećih nautičkih emitivnih zemalja. U drugu skupinu razloga svrstao bih one na koje kao društvo imamo velik utjecaj. To je u prvom redu zakonodavna osnova kojom je osiguran nesmetan razvoj charter djelatnosti. Kao prekretnicu u razvoju chartera mogli bi označiti 2005. godinu kada su donošenjem novog Pomorskog zakonika i pratećih podzakonskih akata konačno određeni jasni uvjeti i načini pružanja usluga u charteru te se stalo na kraj do tada sveprisutnoj pojavi ‘crnog chartera’. Pristupanjem Hrvatske u EU, došlo je do liberalizacije tržišta koja nije negativno utjecala na razvoj chartera. Kao posljednji razlog naveo bih sigurnost destinacije. Naime, u posljednje vrijeme turisti pri odabiru destinacije na prvo mjesto stavljaju upravo sigurnost, a u tom kontekstu Hrvatska se u svjetskim okvirima i dalje promatra kao izuzetno sigurna turistička destinacija, poglavito u usporedbi s nekim, nama konkurentnim destinacijama.
Što treba još učiniti? Gdje ima prostora za napredak?
U budućnosti bi trebalo ozbiljno poraditi na nautičkoj/ lučkoj infrastrukturi koja trenutno kapacitetom, a ni kvalitetom ne prati razvoj yacht chartera kao ni današnje potrebe nautičara. Dok je na obali ovaj problem manje izražen zahvaljujući privatnim marinama, na otocima, u atraktivnim tranzitnim nautičkim destinacijama, ovaj problem dolazi do izražaja. Ako je problem kvalitete veza riješen, dolazimo do problema kvantitete i obrnuto. Kad je riječ o megajahtama, situacija je podjednako loša i na obali i na otocima. Osim jedne marine prilagođene megajahtama i ograničenog broja vezova u ostalim marinama, Hrvatska ne raspolaže infrastrukturom koja bi na odgovarajući način zadovoljila potrebe najkvalitetnijih, ali i najzahtjevnijih nautičara s velikom platežnom moći. Također, nautičari često ističu kao veliki problem i nedostatak ugostiteljske i trgovačke ponude te ostalih turističkih sadržaja u predsezoni i posezoni u tranzitnim nautičkim destinacijama. To nije problem samo nautičkog turizma već općenito hrvatskog turizma kojeg karakterizira izrazita sezonalnost. Kreatori turističke politike kreirali su niz mjera kako bi se napokon doskočilo ovom problemu, a konkretni rezultati očekuju se od projekta ‘PPS destinacije’ koji se odnosi na razvoj ponude destinacija u razdoblju predsezone i posezone.
Turistička godina dolazi do svog vrhunca. Kakva nas nautička godina očekuje?
Proučavajući ovogodišnje booking liste, uvjeren sam da nas očekuje još jedna dobra nautička godina. U ožujku ove godine booking liste hrvatskih charter kompanija bilježile su i do 20% bolje rezultate nego u isto vrijeme lani. Jedan od razloga toliko boljem bookingu leži u činjenici da su se naši glavni konkurenti na Mediteranu Turska i Grčka našli u velikim problemima iz svima nam poznatih razloga. Turska bilježi višestruki pad bookinga u odnosu na prošlu godinu, dok Grčka bilježi pad bookinga do 40%. Sve to pridonijet će rastu broja najmova u charteru u odnosu na prošlu godinu u Hrvatskoj, ne baš za 20%, ali je realno očekivati rast fizičkih pokazatelja od nekoliko posto.
Kakvi novi izazovi očekuju charter u godinama koje slijede?
Za očekivati je da će se tržišta Turske i Grčke u dogledno vrijeme oporaviti i pitanje je kako će se to odraziti na Hrvatsku s obzirom na veličinu ponude u charteru. Grčka, a posebno Turska, ulažu znatna sredstva u promociju te bismo trebali slijediti njihove primjere i znatno povećati sredstva za promociju nautičkog turizma i intenzivirati promotivne aktivnosti na postojećim emitivnim tržištima uz istovremeno predstavljanje na novim brzorastućim svjetskim emitivnim tržištima.
